Čudesna stvorenja - krilati leteći sisavci , iz reda Chiroptera.
Chiroptera (grčki) - ručna krila.
Ima ih 1100 vrsta a dijele se u dvije skupine Megachiroptera, veliki i Microchiroptera, mali šišmiši.
Neke vrste žive i do 30 godina.
Većina su kukcojedi, no ima i onih koji se hrane voćem, cvjetnim nektarom i polenom.
Čuveni vampiri - šišimiši krvopije rijetki su.
Sićušne vrste šišmiša oprašuju cvijeće - poput pčelica.
Jedan šišmiš može tijekom jedne noći pojesti i do 600 komaraca.
Neke vrste imaju izvrstan vid, a sve se u letu orijentiraju na osnovi odjeka.
Rasprostranjeni su u različitim klimatskim zonama. Neki od onih koji žive u hladnijim područjima zimi migriraju prema jugu. a neki hiberniraju.
Šišmiši ne grade gnijezda već vise u u pukotinama špilja, dupljama drveća, na tavanima, stajama i u crkvenim zvonicima.
Hrvatska je s 35 do sada zabilježenih vrsta, jedna od šišmišima najbogatijih zemlja Europe. Postoji, naime, 45 zabilježenih europskih vrsta šišmiša, no mnoge od njih su ugrožene i pred izumiranjem.
Šišmiši Hrvatske dijele se u tri porodice:
1. Zecoušnjaci ili golorepaši (Molossidae) 2. Topire ili potkovnjaci (Rhinolophidae) i 3. Glatkonosci (Vespertilionidae).
Ženka šišmiša godišnje koti najčešće jedno mlado.Mladi otvaraju oči već sa devet dana, a nakon pet tjedana mogu samostalno letjeti i loviti.
Dok su bebe šišmiši čekaju svoje mame u šišmiš jaslicama:
Dok šišmiše u zapadnoj kulturi nerijetko smatraju "vampirima", u afričkoj ih drže svetima.
Šišmiši su danas ugrožena i zaštićena vrsta.
Ponekad u sumrak pokoji šišmiš preleti moj vrt.
Voljela bih kad bi se bar jedan od njih u mojem vrtu i nastanio.
Moram pokušati s kućicom za šišmiše:
Stranice o šišmišima, sa kojih su preuzete i fotografije:
